Vesti
22.12.2024

Dronovi u zaštiti bilja - mogućnosti i ograničenja u Mađarskoj i Srbiji, da li smo u sivoj zoni?

Marija Antanasković
Vesti
22/12/2024

Dronovi su iz dana u dan postali alat za koji se odlčuje sve više poljoprivrednih proizvođača. Ove bespilotne letelice mogu u zavisnosti od opreme imati različite namene, te se tako mogu koristiti za aplikaciju mineralnih đubriva, setvi kao i zaštiti bilja -segmentu za koji vlada najveće interesovanje.  Dosadašnja istraživanja i rezultati iz prakse, su pokazala veoma dobre rezultate, pre svega u efikasnosti primene preparata kao i uštedama. Na prvom mestu u količini vode kao i preparata koji se koristi, zatim energiji, a nije zanemarljiva ni činjenica da pri aplikaciji  na ovaj način nema sabijanja zemljišta, Uprkos sve široj primeni dronova u zaštiti bilja u praksi, iako je dozvoljen uvoz ovih mašina kao i njihova prodaja, njihovo korišćenje za aplikaciju sredstava za zaštitu bilja nije zabranjeno, ali nije ni dozvoljeno. Te se tako nalazi u sivoj zoni zbog nedostatka odgovarajućih regulativa. Sa istom situacijom se suočava većina zemalja Evropske Unije s obzirom na regulativu koja se odnosi na sve članice, a koja se oslanja na propise koji zabranjuju aplikaciju sredstava iz vazduha. Kao važno pitanje u vezi primene dronova u zaštiti bilja nameće se drift-zanišenje sredstava, koji se javlja tokom leta, te sredstva zaštite mogu završiti usled neadekvatnog rukovanja, odnosno ne poštovanja tampon zona, a postavlja se i pitanje, koje se može staviti i na prvo mesto po važnosti, a koje se odnosi na ne postojanje registrovanih preparata-sredstava koji se koriste za tretmane dronova.

Prvi put u Srbiji javno o regulativi za dronove

 Sve ove činjenice su dobro poznate, ali se o njima do sada javno malo govorilo. Bilo je pojedinačnih inicijativa, razgovora, ali bez šire diskusije uz učešće struke, nauke i korisnika-poljoprivrednih proizvođača. Ipak, nedavno, 16. decembra, na Institutu Biosens u Novom Sadu, održana je konferencija u organizaciji Ambasade Republike Mađarske, Ministarstva poljopirvede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije  i Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu  pod nazivom "Dronovi u zaštiti bilja – mogućnosti i ograničenja u Mađarskoj i Srbiji".  

U ime domaćina konferencije, učesnicima se najpre obratio dekan Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu prof. dr Nenad Magazin koji je tom prilikom  naglasio da je konferencija možda i najvažniji događaj o regulaciji upotrebe dronova u zaštiti bilja koji se održao u Srbiji ikada.  Zainteresovani na konferenciji okupili su se s jednim  ciljem, da se, kako je rekao prof. dr Magazin, nađe modalitet, kako da se reguliše  upotreba dronova u Srbiji po modelu Mađarske, po modelu partnera koji su to već regulisali.

 Iako su reči prof. dr Magazina učesnicima ulile nadu na početku konferencije da je u susednoj Mađarskoj, urađeno više po pitanju regulativa u vezi korišćenja dronova u zaštiti bilja, nažalost učesnici iz ove zemlje, nisu potvrdili očekivanja. Ipak, dosta toga je i definisano i usvojeno, pre svega Pravilnik o izvođenju radova u poljoprivredi i šumarstvu iz vazduha br. 44/2005 nadležnih ministarstava FVM-GKM-KvVM, koji se zasniva na Uredbi 947/2019 Evropske Komisije. Na ovom polju se intenzivno radi, te se stručnjaci iz Mađarske o ovim pitanjima zalažu i u Evropskoj komisiji.

Organizatori konferencije-Zoran Stamenković, Klara Šeker, Krstan Kešelj

Ataše Mađarske Ambasade za poljoprivredu Klara Šeker otvorila je zvanično konferenciju, i tom prilikom istakla da Mađarska i Srbija imaju dobru saradnju u svim oblastima privrede, a da je tema o korišćenju dronova u zaštiti bilja otvorena još na jednom manjem skupu koji je održan u Paliću prošle godine. Šeker je istakla i da se nada da će razmena iskustva  u primeni dronova dve zemlje doprineti ka donošenju potrebnih regulativa koje će definisiti njihov način korišćenja.

Tema dronova za zaštitu bilja aktuelna u celoj Evropi

Kako je u svom izlaganju napomenuo rukovodilac odeljenja za upravljanje rizikom i nadzor za inspekcije prehrambenog  lanca Ministarstva poljoprivrede Mađarske Ježa Gabrijel,  tema korišćenja dronova je veoma aktuelna u celoj Evropskoj Uniji i o njoj je veoma bitno razgovarati. U proteklih 20 godina jedan od najvećih tehnoloških unapređenja su dronovi koji se koriste u poljoprivredi, odnosno primenjuju u zaštiti bilja. Do sada su u Mađarskoj doneti propisi koji se odnose na to na koji način se dronovi mogu koristiti u zaštiti bilja. Ovi propisi definišu, kako je objasnio Ježa, da dron mora biti osmišljen tako da bude spreman za aplikaciju u poljoprivedi zaštitnih sredstava. To su dronovi koji imaju kapacitet veći od 5 l, moraju biti određenig tipa koji je priznat u Mađarskoj i moraju biti bezbedni pri korišćenju u poljoprivredi. Takođe, uslov je i da rukovalac dronova mora zadovoljiti određene uslove i posedovati određena znanja s obzirom na to da se radi o "opasnom" poslu. Uslov za korišćenje dronova jeste i da zaštitna sredstva koja se koriste pri aplikaciji moraju biti bezbedna i odgovarati određenim pravilima i propisima.

Mađarska kao član EU ima obavezu da poštuje zajedničku regulativu u vezi zaštite bilja. Važeća regulativa nameće normative koju svaka članica EU mora ugraditi u svoj pravni sistem kako bi se postigla harmonizacija. Po njoj zaprašivanje iz dronova, se sa stanovišta EU tretira isto kao avionsko, te je na taj način zabranjeno njihovo korišćenje. Ova regulativa odstupa samo za određenja područja, koja se odnose najvećim delom na nepristupačne terene. S obzirom na to da postoji zabrana zaštite bilja iz vazduha nema ni registrovanih preparata koji bi se mogli koristiti. Ovakva situacija, kako je naveo Ježa, navela je zainteresovane strane u Mađarskoj da pokrenu donošenje pravne regulative koja bi s jedne strane dozvolila korišćenje dronova u specifičnim uslovima, a s druge strane ostala u okvirima regulative EU. Tako je usvojen i primenjen paket mera koje sada važe za dronove za zaštitu bilja.  Pri ovome velika pažnja je posvećena smanjenju drifta i definisanju zaštitnih zona.

-Da bi se smanjio drift mora se koristiti najbolja tehnologija koja nam je dostupna. Letelica mora imati opremu koja stalno snima geografsku poziciju, GPS, kako bi na određenim koordinatama obezbedila otvaranje/zatvaranje rasprkivača, kaže Ježa uz napomenu da je važnost ovog zahteva kao i drugog u pogledu apliciranih mera donet za period primene od tri godine. Upravo u te tri godine se sprovode istraživanja u aplikaciji zaštitnih sredstava dronovima, kako bi se usvojile nove mere koje treba da stvore uslove legalne primene dronove u širem spektru kada je u pitanju zaštita bilja. Do sada je u Mađarskoj zvanično registrovano samo jedno zaštitno sredstvo i ono se može koristiti u voćarstvu.

Bespilotnim letelicama za zaštitu bilja, mogu upravljati lica koja su upisana u registar lica, koja imaju pravo za rad u vazduhoplovnoj poljoprivredi sa bespilotnim letelicama, odnosno, to su piloti drona za zaštitu bilja koji su u evidenciji kod Nacionalne službe za bezbednost hrane - NEBIH. Takođe, piloti moraju imati važeći sertifikat za dronove koje izdaje vazduhoplovstvo, kao i potvrdu sa su završili osnovnu obuku iz zaštite bilja dronovima izdatu od organizacije koja je ovlašćena od strane NEBIH.

U Mađarskoj se dronovima tretira milion hektara oranica

Dronovi su u Mađarskoj postali masovni od 2018. godine. Kada su se pojavili, to je bila jedna nova tehnologija, koja je zahtevala puno proučavanja, istraživanja i ispitivanja. Te postupke su u Mađarskoj pokrenuli preduzimljivi stručnjaci koji su korišćenjem sopstvenih sredstava i znanja krenuli u ispitivanje: na koji način dronovi mogu biti efikasni u zaštiti bilja. Ovo je vremenom nametnulo i pitanje u vezi pružanja usluga dronovima s obzirom da nije postojala pravna regulativa, te se ceo postupak primene mogao okarakterisati kao ilegalna delatnost. Ali, u periodu od 2018. do 2022. u Mađarskoj su usvojena pravila za obrazovanje pilota dronova, te danas postoji 165 dron pilota koji su kvalifikovani za korišćenje 25 različitih tipova dronova, naveo je u svom predavanju "Nesvakidašnji početak i vizija jedne nove tehnologije", Laslo Jordan, predsednik Udruženja pilota dronova za zaštitu bilja u Mađarskoj.

Ipak, uprkos činjenici da postoji samo jedno registrovano sredstvao za korišćenje u voćarskoj proizvodnji, i da je nekoliko njih u postupku registracije, a predviđeni su za korišćenje u proizvodnji soje i suncokreta, danas se u Mađarskoj dronovima zaštitna sredstva apliciraju na četvrtini svih oranica, odnosno na površini većoj od miliona hektara.

Kako je naveo Jordan, postupak registracije preparata je dugotrajan, ali se, s druge strane može pokušati sa izdavanjem privremenih dozvola. Ako bi bilo više inicijativa za registrovanje preparata, trebalo bi insistirati na izdavanju pravih, a ne privremenih dozvola, što Jordan i očekuje sledeće godine kao rezultat rada radne grupe koju čine ne samo organi vlasti, već i sve stručne organizacije koje rade na unapređenju ove problematike. Anketa koju je Jordan sproveo među pilotima dronova, pokazala je da se ilegalno, dronovi najčešće koriste u zaštiti suncokreta i kukuruza u Mađarskoj. Ono što ukazuje da regulativu treba usvojiti što pre i staviti u legalne tokove, jeste i činjenica da se, kako je pokazala anketa koriste i preparati s aktivnom materijom čija primena je zabranjena u EU, a koji uništavaju korisne insekte kao što su pčele.

U Srbiji zakonski okvir primene dronova skoro izjednačen s onim iz EU

U Srbiji se dronovi koriste već 20 godina za različite namene, počevši od osnovnih snimanja terena, a onda i primene različitih sredstava upotrebe dronom. Upotreba dronova  u zaštiti bilja je izazov i regulativa daje legitimitet dronovima da mogu da se koriste za tretman sredstava za zaštitu bilja.  

 -Zakonski okvir u Republici Srbiji je skoro pa jednak onom okviru  koji ima i EU. Dakle mi smo naš zakon o sredstvima za zaštitu bilja u velikoj meri usaglasili sa dve regulative. Jedna se bavi registracijom sredstava  za zaštitu bilja, a druga se bavi održivom primenom  sredstava za zaštitu bilja. I jedna i druga u sistemu primene dronova imaju svoje mesto, jer primena dronova je vezana i  za sistem registracije, odnosno nije moguće primena bilo kog sredstva za zaštitu bilja iz vazduha, a da ono nije registrovano za tu vrstu namene, da nije prošlo ceo sistem procene i na osnovu toga  mu dato rešenje da može da se primenjuje iz dronova, rekao je direktor Uprave za zaštitu bilja Nebojša Milosavljević.

 On je objasnio da isto stoji i u regulativi Evropske Unije. Pre par godina je bio pokušaj da se izmeni regulativa u delu održive primene, ali još  uvek nije nažalost izglasana nova, koja bi dala više prostora za upotrebu dronova u poljoprivredi u smislu tretmana sredstvima za zaštitu bilja.

 -Za nas je jako interesantno kada se pominje ova tema, s obzirom na to da tretman dronovima, neću reći da je u sivoj zoni, ali se već koristi u smislu ogleda u smislu primene. I na različite načine, sve benefite  koji na ovaj način primene poljopriveda može da ima, posebno u pojedinim segmentima biljne proizvodnje  koje u nekim fazama zahtevaju  i takve mere, ima smisla i naravno kao veliki izazov za nas stavlja zadatak da to pitanje rešimo. Da li će i kojom  brzinom Evropska unija to rešiti, to je veilko pitanje, ali zasigurno jako je interesantno  saznanje da Mađarska već ima neka iskustva, da je praktično  pionir u celoj ovoj priči, vezano za upotrebu dronova u smislu  tretmana sredstava za zaštitu bilja. I njihovo iskustvo, znanje i praksa  koju imaju za nas je jako, jako interesantno i važno, naglasio je Milosaljević, koji smatra da sama regulativa Evropske Unije u ovom trenutnku daje dovoljno prostora da se upotreba  dronova učini još aktivnijom, ali da je sam proces registracije jako usporen i težak.

U Srbiji, do sada za registraciju preparata za zaštitu bilja tretmanom drona nije podnet apsolutno ni jedan zahtev. Nismo previše odmakli od regulative koja još uvek važi iz 2009. čekajući da se Direktiva 2021/2015 usvoji. Zelena agenda  je nešto što je u ovom trenutku aktuelno u EU. Svi elementi Zelene agende nisu prihvaćeni, nisu usvojeni ili  je dato odlaganje njihove primene, ali u svakom slučaju tema dronova je  aktuelna i interesantna i nikako ne smemo da je zanemarimo.

 -Ovom temom moramo da se bavimo, ona ne sme da bude u sivoj  zoni, mora da bude zakonski regulisana  da bi dobila svoj legitimitet i da bi praktično svi oni koji koriste droneve i oni koji očekuju da bi mogli da koriste dronove, imali benefit. Na kraju krajeva, poljoprivredna proizvodnja u Srbiji, u mnogim delovima biljne proizvodnje,  posebno u onom koji se odnosi na biljke koje imaju visok habitus u određenim fazama,  bi mogla da ima i te kako koristi od primene sredstava  za zaštitu bilja upotrebom dronova, smatra Milosvaljević i zaključuje da  u ovom trenutku nismo u mogućnosti da zvanično, legalno  nešto i odobrimo.- Čekajući i regulativu Evropske unije,  čekajući i izmenu naših zakona, slušajući ono što neko ko već radi, kako, na koji način radi, mislim da  je ova diskusija tek otvorena i da ćemo  imati prilike da još više diskutujemo i razgovaramo s kolegama  iz Mađarske, da ne neki način pre nego što donosemo konačnu verziju ili nacrt zakona o sredstvima za zaštitu bilja, unesemo i one  elemente koji bi dali prostora za upotrebu dronova u sistemu  primene sredstava za zaštitu bilja.

U svetu više od 500 miliona hektara se tretira dronovima

Msc Krstan Kešelj, doktorant Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i osnovač preduzeća Precizna poljoprivreda govoreći o stručnoj obuci pilota dronova u Srbiji i sticanju tehničkog i praktičnog znanja koje obezebeđuje ova firma, osvrnuo se i na zastupljenost primene dronova u zaštiti bilja u svetu.

Ova tehnologija za zaštitu bilja se značajno primenjuje u ostatku sveta, mimo Evrope, posebno u Aziji i Severnoj i Južnoj Americi.  Samo do kraja 2022. na tržištima je plasirano 200.000 DJI i 120.000 XAG dronova koji su najzastupljeniji, dok su ostali imali udeo u prodaji 121.000. U ovoj godiin DJI je plasirao 300.000 dronova. Ove cifre ukazuju na sve veću ekspanziju primene dronove u zaštiti bilja. Do juna 2024. dronovima za zaštitu bilja je tretirano više od 500 miliona  hektara. Samo u Kini, kako je naveo Kešelj, trećina poljoprivrednih površina se tretira dronovima i postoji više od 300.000 pilota dronova. Dosadašnji rezultati ukazuju da se primenom dronova umanjila potrošnja pesticida za 47.000 tona, a potrošnja vode za 210 miliona tona što je ekvivalent potrošnje vode 390 miliona ljudi. Dronovi se primenjuju u više od 100 država. I na kraju primenom dronova smanjena je emisija ugljendioksida za 25 miliona tona.

Na konferenciji su predstavljena i iskustva i rezultati primene dronova u zaštiti bilja, više mađarskih kompanija kao i naučno-istraživačkih institucija, kao i domaćeg Instituta Biosens, a u vezi njihove efikasnosti u poređenju sa primenom ratarskih prskalica. 

Podeli ovaj članak

Autonomno vozilo VTSe

Grimme Rexor 6300 kombajn za šećernu repu

Prvi patent kompanije Claas bio je petljač za vezivanje slame

Mašine
30/9/2024

Sitnilica biljnih ostataka Gladiator

Laboratorija u kombajnima Jonh Deere - HARVESTLAB™ 3000

AGCO raskida ugovor o licenci i distribuciji MF sa kompanijom TAFE iz Indije

Raspisan Javni poziv za nabavku mašina i opreme za primarnu stočarsku proizvodnju

Sajam poljoprivredne mehanizacije EIMA 2024 od 6. do 10. novembra u Bolonji

Dieselroos F18

Case IH Vestrum i sa ActivDrive 8 Power Shift transmisijom

Raspisan Javni poziv za nabavku mašina i opreme za primarnu stočarsku proizvodnju

Sajam poljoprivredne mehanizacije EIMA 2024 od 6. do 10. novembra u Bolonji

Dieselroos F18